Dietary Ṣawari Awọn ohun alumọni ati Nibo lati Wa Wọn

1 - Ki ni Awọn ohun alumọni Kan wa?

Vanillaechoes / Getty Images

Ara rẹ nilo awọn ohun alumọni fun orisirisi awọn ohun ti o wa ninu biochemicals lati ṣẹlẹ. Awọn amoye ti o jẹunjẹ pin awọn ohun alumọni ti o jẹunjẹ sinu awọn ẹgbẹ meji: awọn ohun alumọni pataki mẹfa, eyiti o ni awọn ohun bi kalisiomu, iṣuu magnẹsia, ati potasiomu, ati mẹsan iyokọ ti o wa kakiri awọn ohun alumọni, eyiti a yoo bo nibi.

Iwari awọn ohun alumọni ni a npe ni orukọ nitori pe ara rẹ nilo nikan iye kekere ti ọdọ kọọkan. Ṣugbọn eyi ko tumọ si pe ko ṣe pataki nitori pe o nilo gbogbo awọn ohun alumọni wọnyi lati wa ni ilera.

Njẹ onje ilera ti o ni iwontunwonsi yoo pese ara rẹ pẹlu gbogbo awọn eroja ti o nilo, pẹlu awọn ohun alumọni ti a wa kakiri. Ṣugbọn a yoo ṣe afihan diẹ ninu awọn orisun akọkọ ti awọn nkan ti o wa ni nkan ti o wa, ki o le mọ bi o ba n to ni ounjẹ rẹ.

2 - Chromium

Lauri Patterson / Getty Images

Chromium jẹ pataki fun iṣelọpọ ti iṣelọpọ ati ibi ipamọ ti gaari ati sitashi nitori pe o mu awọn ipa ti insulini naa pọ si, ohun homonu ti o nṣakoso iye glucose ninu ẹjẹ rẹ. Chromium jẹ pataki fun iṣelọpọ ti awọn ọlọjẹ ati awọn ọmọ.

Ti wa ni chromium onjẹ ni awọn iwọn kekere ni awọn ounjẹ ti o yatọ, bẹ aipe jẹ toje. Eran, gbogbo eso, broccoli, poteto, apples, bananas, ata ilẹ, ati basil ni gbogbo awọn orisun ti o dara fun chromium ti o jẹun.

Mọ diẹ sii Nipa Chromium

3 - Ejò

beyhan yazar / Getty Images

Ejò ko le jẹ nkan ti o wa ni erupe ile ti o ro nipa igba ṣugbọn o ṣe pataki. Ara rẹ nilo ejò fun awọn egungun to lagbara ati awọn odi iwo ẹjẹ ti ilera, pẹlu pe o jẹ ẹya kan ti awọn aati awọn antioxidant ati pe o jẹ dandan fun ara rẹ lati mu agbara wa. A tun nilo epo fun deede iṣelọpọ ti irin, eyi ti o jẹ iyatọ miiran ti a wa kakiri.

A ri epo ni awọn ounjẹ ti awọn ara, shellfish, eso, awọn irugbin, koko, ati awọn ọja ọkà gbogbo . Aipe ko ṣee ṣe niwọn igba ti o ba ni to lati jẹ ni gbogbo ọjọ, ṣugbọn o le ṣẹlẹ ti o ba njẹ iye nla ti zinc.

Mọ diẹ sii nipa Ejò

4 - Fluoride

Louise Morgan / Getty Images

O jasi ti o mọ tẹlẹ pẹlu nkan ti o wa ni erupe ile pataki. Fluoride ṣe iranlọwọ lati mu ki egungun ati ehin rẹ lagbara nitori pe o n ṣe atunse awọn isọdi naa. Ni otitọ, awọn iṣeduro fun fluoride ni o da lori awọn ohun ti o ni aabo julọ ati awọn ti o munadoko julọ lati ṣe idiwọ awọn ẹhin ehín ninu awọn ọmọ wẹwẹ ati awọn agbalagba.

Iwọ yoo rii ni omi mimu ti a fi omi tutu, tii, ati eja. O tun rii ni awọn ọja ehín ti ko ni imọra gẹgẹbi awọn ehinrere ati awọn omiran ẹnu.

5 - Iodine

Kristin Lee / Getty Images

Ara rẹ nilo iodine lati ṣe awọn homonu tairodu ti a npe ni thyroxine (T4) ati triiodothyronine (T3), nitorina o nilo fun iṣẹ iṣan tairodu deede. Iodine tun jẹ pataki fun iṣẹ ijẹmọ ati ilera ara.

O ti ri nipa ti o jẹ ninu eja ati awọn ounjẹ ti orisun ọgbin dagba ni awọn ọlọrọ ọlọrọ iodine bi ile ti o ri ni ayika awọn okun. Iini aiṣododo jẹ iṣoro nla ni awọn ẹya arin ti AMẸRIKA titi a fi fi iyọda iodine si iyo iyọ ni ọgọrun ọdun 20 lati kọju pe aipe aidine.

Mọ diẹ sii nipa Iodine

6 - Iron

Glow Cuisine / Getty Images

Ṣe o nilo agbara diẹ? Boya iron jẹ nkan ti o wa ni erupe ile ti o nilo. Iron jẹ ẹya pataki ti awọn ọlọjẹ ti a npe ni hemoglobin ati myoglobin. Hemoglobin wa ninu awọn ẹjẹ pupa pupa ati pe o ṣee ṣe lati gbe awọn atẹgun lati ẹdọforo rẹ si awọn ara ati awọn awọ miiran. Myoglobin jẹ iru si hemoglobin, ayafi pe o gbe atẹgun si awọn ẹyin iṣan.

Iron jẹ tun ṣe pataki fun isẹ deede eto ati eto ilera deede. Awọn ounjẹ ọlọrọ ọlọrọ jẹ awọn ounjẹ ti ara, ẹran ara, adie, eja, awọn ẹfọ, ati awọn ọti awọ dudu.

Mọ diẹ sii nipa Iron

7 - Manganese

Bill Noll / Getty Images

Manganese ni ipa ninu iṣelọpọ egungun ati pe o nilo fun iwosan ara. O tun ṣe pataki fun iṣelọpọ awọn enzymes ti o ni ipa ninu amuaradagba, idaabobo, ati iṣelọpọ carbohydrate. Manganese tun ni ipa diẹ ninu awọn iṣẹ apaniyan.

Manganese wa ni pecans ati awọn eso miiran, awọn oyinbo, awọn irugbin potan, awọn irugbin, awọn legumes, ati awọn irugbin gbogbo.

Mọ diẹ sii nipa Manganese

8 - Molybdenum

jayk7 / Getty Images

Molybdenum jẹ ẹya paṣipaarọ awọn itọju eleujẹ ti ara rẹ nlo fun sisun amino acids, ati awọn oògùn ati awọn majele. A rii ni orisirisi awọn ounjẹ ọgbin, paapaa awọn ẹfọ ati awọn eso, ṣugbọn awọn akoonu julọ da lori iye molybdenum ti o wa ninu ile.

Mọ diẹ sii Nipa Molybdenum

9 - Selenium

Jon Boyes / Getty Images

A lo akoko kan ni awọn aati antioxidant ti o ṣe iranlọwọ lati dabobo awọn sẹẹli inu ara rẹ ati pe o ṣe pataki fun iṣẹ iṣelọdu ti ilera. O tun ṣe pataki si atunse ati DNA kolaginni.

A ri irugbin alakan-ara ni ọpọlọpọ awọn ounjẹ orisun orisun bi awọn irugbin gbogbo, awọn eso, awọn irugbin, ati awọn legumes. Awọn ẹja Brazil ni diẹ selenium ju eyikeyi ounjẹ miiran lọ. O ṣeese pe o yoo jiya lati ailopin selenium niwọn igba ti o ba jẹ ọpọlọpọ awọn ounjẹ ti o gbin.

Mọ diẹ sii Nipa ọdunkun

10 - Zinc

Ursula Alter / Getty Images

Zinc ti lo ni ọpọlọpọ awọn aati kemikali ti o yatọ ati pe o jẹ ẹya pataki ti eto aifẹ rẹ ati pe o nilo rẹ lati le ṣe itọwo ounjẹ rẹ ati ki o gbọ ohun gbogbo ti o wa ni ayika rẹ. Niwọn igba ti o ba je ounjẹ onjẹ iwọ kii yoo ni iṣoro pẹlu ifunwoki rẹ. A rii ni ounjẹ, eja, ati ọpọlọpọ awọn ounjẹ miran ti o ga ni amuaradagba. Oysters ni orisun go-zinc. Wọn ni diẹ sii sii ni simẹnti ju eyikeyi ounje miiran.

Mọ diẹ sii nipa Zinc

Awọn orisun

Institute of Medicine of the National Academies. "Awọn ohun elo ti a fi ṣe apejuwe awọn ounjẹ: Awọn ohun elo."

Linus Pauling Institute Micronutrient Information Center, University of Oregon Ipinle. "Awọn ohun alumọni."

Awọn Ile-iṣẹ Ilera ti orile-ede, Ile-iṣẹ Awọn ounjẹ Dietary. "Awọn iwe itọnisọna afikun ti ounjẹ."