Awọn ohun alumọni, bi awọn vitamin, ni o ṣe pataki fun sisẹ deede ti ara wa. O ti ṣe akiyesi wo awọn ohun alumọni ni gbogbo aye rẹ, ṣugbọn kini o ṣe awọn ohun alumọni wọnyi? Kini yoo ṣẹlẹ ti o ko ba gba to? Niwon a ti nkọ pe iyatọ ti ojoojumọ ko ni ọna ti o dara julọ lati gba ọpọlọpọ awọn ohun alumọni rẹ, jẹ ki a wo awọn ounjẹ ti o ni awọn ounjẹ pataki wọnyi, ati awọn iṣoro ti o niiṣe ti o ni ibatan si boya aipe tabi pipadanu.
A yoo bẹrẹ nipasẹ sisọ iyatọ laarin awọn ohun alumọni "pataki" ati awọn ohun alumọni "ṣawari", lẹhinna wo lọtọ ni pataki ti kalisiomu, kiloraidi, magnẹsia, irawọ owurọ, potasiomu, ati sodium fun ara ti o ni ilera.
1 - Awọn ohun alumọni pataki Awọn Ẹran wa nilo
Nigbagbogbo a n tọka si awọn ohun alumọni bi awọn ohun alumọni pataki tabi ṣawari awọn ohun alumọni. Awọn ohun alumọni pataki mẹfa ni awọn ti o wa ninu ara wa ni awọn iyeye ti o tobi julọ. Nigbati o ba wa ni ilera ati awọn iṣẹ ara ara deede, awọn ohun alumọni ti o jẹunjẹ jẹ gbogbo bi o ṣe pataki bi awọn vitamin. Wọn ṣe pataki fun ọpọlọpọ awọn ilana ninu ara rẹ, paapaa iwontunwonsi oṣuwọn, itọju awọn egungun ati eyin, awọn isẹgun iṣan, ati iṣẹ eto aifọkanbalẹ.
Fun ọpọlọpọ apakan, ko nira pupọ lati ni oye ti awọn ohun alumọni wọnyi lati awọn ounjẹ ti o jẹ, ati niwọn igba ti o ba jẹ ounjẹ to ni ilera, o yẹ ki o wa ni kikun ti awọn mẹfa ti awọn ounjẹ pataki wọnyi. Eyi sọ pe, awọn ipo iṣoro wa pẹlu awọn oogun miiran ti o le ja si ailawọn tabi afikun ti awọn nkan ti o wa ni erupe ile. Ọpọlọpọ awọn ohun alumọni wọnyi ni a tun ta ni awọn ohun elo ti ounjẹ, ṣugbọn nitori awọn iṣoro ti o ṣeeṣe pẹlu excess, o yẹ ki o gba labẹ itọnisọna dokita nikan.
Awọn ohun alumọni pataki julọ ni:
- Calcium
- Kemididi
- Iṣuu magnẹsia
- Irawọ owurọ
- Potasiomu
- Iṣuu soda
Jẹ ki a wo kọọkan ninu awọn ohun alumọni pataki julọ ni apejuwe sii, pẹlu ohun ti wọn ṣe ninu ara rẹ, ati awọn ounjẹ ti o yẹ ki o jẹ lati rii daju pe o n gba gbigbe deede.
2 - Kalisiomu
O ṣee ṣe pe a le mọ keliomu fun idena osteoporosis, ṣugbọn o ṣe pataki fun Elo siwaju sii ju egungun ati eyin to lagbara. Ara rẹ nilo calcium fun iṣiṣan ẹjẹ ati ilana aifọwọyi deede ati iṣẹ iṣan.
Ni apapọ, ounjẹ ti o ni ounjẹ ti o ni iyeye ti kalisiomu. Awọn eniyan ti o ni awọn iṣoro diẹ, sibẹsibẹ, gẹgẹbi ipalara ifun titobi igbanilẹgbẹ ti ko ni fa fifun to ni nkan ti o wa ni erupe ile. Awọn ti o wa lori awọn corticosteroids fun awọn ipo autoimmune tabi ikọ-fèé le jẹ bakannaa ko ni kalisiomu. Pẹlupẹlu, awọn ti o ni alera ti wara tabi laisose ibawi le nilo lati rii daju pe wọn n gba kalisiomu lati awọn ounjẹ miran.
A ri pe ni kalisium ni awọn oye ti o tobi julọ ninu awọn ọja ifunwara, bi wara, warankasi, ati wara. Ṣugbọn ti o ko ba jẹ ẹniti nmu ọti-wara, nibẹ ni ọpọlọpọ awọn ounjẹ miran ti o ni kalisiomu. A tun rii kaliium ni eso, awọn ẹfọ alawọ ewe ewe, ati awọn ounjẹ olodi gẹgẹbi ounjẹ ounjẹ ounjẹ ounjẹ.
Awọn afikun alailẹgbẹ ọkan jẹ ọkan ninu awọn afikun awọn ounjẹ ti ounjẹ ti o ṣe pataki julo ati pe a le niyanju fun diẹ ninu awọn eniyan, paapaa awọn obirin ti o ni awọn postemopausal. Ṣugbọn o ṣe pataki lati ba dọkita rẹ sọrọ, bi awọn ipele ti o ga julọ le fa awọn iṣoro bii awọn okuta aisan onírora. A ko ṣe afikun awọn afikun fun awọn eniyan pẹlu awọn ipo iwosan, wọn le tun ṣe pẹlu awọn oogun kan.
3 - Yika
Chloride jẹ nkan ti o ni nkan pataki julọ. Ara rẹ nilo rẹ lati ṣẹda awọn wiwọn ti inu ati pe o ri ọtun pẹlu sodium ninu omi ti o wa awọn cell. Ni otitọ, chloride ṣiṣẹ pọ pẹlu iṣuu soda lati ṣe iranlọwọ lati pa awọn fifun ara rẹ ni iwontunwonsi.
A ri chloride onjẹ ni iyọ tabili (iṣuu soda) ati ọpọlọpọ awọn ẹfọ, pẹlu seleri ati awọn tomati. O wa ni idiwọn eyikeyi idi lati ya awọn afikun kiloraidi.
4 - Alasisiki
Iṣuu magnẹsia jẹ pataki fun awọn iṣẹ ti kemikali ti o ṣakoso ọpọlọpọ awọn išiše ninu ara rẹ, pẹlu awọn isọmọ ti iṣan to dara ati awọn ipalara nerve. O tun ṣe pataki fun iṣakoso ẹjẹ, ilana ti titẹ ẹjẹ, ati mimu awọn egungun lagbara ni ilera.
Aipe alaini-alaini jẹ aijọpọ, ṣugbọn awọn ipo iṣoogun kan le ṣe ipinnu eniyan si awọn ipele kekere. Awọn ipo aiṣan-ẹjẹ gẹgẹbi arun Crohn ati arun celiac, ibajẹ ọti-lile, ati àtọgbẹ le fa aipe kan. Awọn oogun (bii awọn egboogi ati awọn ẹmi-ara) le tun fa aipe kan.
Awọn aami aiṣan ti aipe iṣuu magnẹsia le jẹ korọrun ati ki o le ni ailera, ailera, irọra tabi fifun ti awọn apá ati awọn ẹsẹ rẹ, awọn iṣan ni iṣan, ati awọn rhythmu ti o yatọ. Ailopin iṣuu magnẹsia tun le ja si awọn aiṣe ni kalisiomu ati potasiomu daradara.
Iṣuu magnasini ni a ri ni awọn eso, awọn irugbin, gbogbo awọn irugbin, awọn legumes ati awọn ẹfọ alawọ ewe alawọ. O tun rii ni wara, iru ẹja nla kan, ounjẹ ounjẹ ounjẹ ti o lagbara, bananas, ati poteto.
Biotilẹjẹpe aipe iṣuu magnẹsia han lati jẹ toje, awọn afikun iṣuu magnẹsia ni o wọpọ wọpọ ati ni igbagbogbo ni idapo pelu kalisiomu. Awọn afikun iṣuu magnọsia ni a ti niyanju fun igba diẹ fun idena fun awọn iṣeduro tabi fun iderun kekere iṣoro, ṣugbọn lẹẹkansi, o ṣe pataki lati ba dokita rẹ sọrọ akọkọ.
Lakoko ti aipe iṣuu magnẹsia le fa awọn aami aisan, nini pupọ iṣuu magnẹsia (maa n nipasẹ awọn afikun) le yorisi jijẹ, igbiuru, iyipada ipo iṣaro, ati awọn aami aisan miiran.
5 - Akosile
Oju-ọjọ jẹ pataki fun idagba egungun ati iṣẹ-ara ilu awoṣe deede. O ṣiṣẹ pẹlu awọn vitamin B-vitamin lati yi iyipada awọn ounjẹ ti o jẹ sinu agbara ti ara rẹ nilo fun gbogbo awọn iṣẹ ojoojumọ rẹ. O ti wa ni ipamọ ninu egungun.
Aini aiṣan ti awọn irawọ owurọ jẹ ipalara wọpọ, o si maa n ṣe pẹlu awọn oogun gẹgẹbi awọn afikun awọn carboneti alaini ati awọn antacids. Aini ailopin aipe lati fa awọn aami aiṣan jẹ toje, ati pe o maa n ṣẹlẹ pẹlu ailera deede.
A ri irawọ owurọ ninu awọn ounjẹ ti o ga ni amuaradagba bi awọn ounjẹ, eso, awọn irugbin, ati awọn legumes.
Mu awọn afikun afikun irawọ owurọ ko ṣe pataki, ati, ni idakeji, iye ti o pọ ju awọn irawọ owurọ lọ ni asopọ pẹlu ewu ti o ga julọ. Oro ti ẹtan (awọn irawọ owurọ pupọ) jẹ eyiti ko wọpọ, ṣugbọn a ti rii pẹlu awọn ipo bii arun aisan àìdá.
6 - Potasiomu
A nilo potasiomu fun iṣẹ eto aifọwọyi deede, isinku iṣan, ati le ni ipa gidi lori ilera rẹ. Awọn ipele daradara ti potasiomu tun ṣe pataki julọ ninu mimu idunnu deede kan, ati boya aipe tabi pipadanu nkan ti o wa ni erupe ile le mu ki awọn arrhythmias ti idẹruba aye tabi ikuna ti atẹgun.
O wa ni potasiomu ninu inu inu awọn sẹẹli rẹ nitori o ṣe pataki fun ifilelẹ oṣuwọn deede ni gbogbo ara rẹ. Potasiomu tun le ṣe atunṣe ikolu ti iṣuu soda lori titẹ ẹjẹ.
Boya giga tabi ipele kekere ti potasiomu le ja si awọn iṣoro. Ipele kekere kan (hypokalemia) le fa ni arrhythmias ti o lewu, ati nigbagbogbo nbeere interasous potasiomu ni ICU ti o ba ti awọn ipele ni kekere kekere. Iwọn ipele potasita ti o ga (hyperkalemia) le tun fa awọn rhythmu aifọwọyi aiṣan.
Awọn ounjẹ onjẹ ọlọrọ ti potasiomu ni awọn eso ati ẹfọ (bii bananas ati awọn poteto), bii awọn ẹfọ, wara, eso, ati awọn ounjẹ. O le ni anfani lati wa awọn afikun alabọde, ṣugbọn ko gba wọn laisi sọrọ pẹlu dokita rẹ akọkọ.
Pẹlu aisan aisan, awọn ipele potasiomu le nilo lati wa ni abojuto ati onje ti o din-kekere ti a ti ṣeto.
7 - Sodium
Iṣuu soda ṣiṣẹ pẹlu kiloraidi lati ṣetọju iwontunwonsi didara ni ita awọn sẹẹli. Iṣeduro iṣuu soda jẹ pataki fun ṣiṣe iṣeduro titẹ ẹjẹ. Iṣoro soda jẹ toje, ati ni otitọ, nini pupọ iṣuu soda jẹ isoro ti o pọju sii. Lilo pupọ iṣuu soda le gbe titẹ ẹjẹ ni diẹ ninu awọn eniyan.
O ṣee ṣe iṣuu soda pẹlu chloride ni iyọ tabili ati pe o ti ni idibajẹ ti o rii ni awọn oye kekere ni awọn onjẹ pupọ. Ṣugbọn, ọpọlọpọ iṣuu soda wa lati awọn ounjẹ ti a ṣe ilana ti o ni iyọ tabi awọn olutọju ti a ṣe pẹlu iṣuu soda.
Isalẹ Ilẹ lori Awọn ohun alumọni 6 Pataki
Awọn ohun alumọni pataki mẹfa ti a ṣe akojọ rẹ ni o ṣe pataki fun awọn iṣẹ bodily ilera ti o wa lati awọn iṣọn ti iṣan (pẹlu ailera ọkan), si iṣiro iye, si iṣẹ iṣẹ aifọruba. Njẹ onje ilera yoo pese gbogbo awọn ohun alumọni wọnyi ni deede, ṣugbọn awọn oogun ati awọn ipo iṣoogun le ja si boya aipe tabi pipadanu. Eyi ni a ṣe akiyesi julọ pẹlu potasiomu, eyiti o le ja si arrhythmias ti o lewu nitori awọn ipele kekere tabi giga.
O da, ti o ba ni awọn iṣeduro iṣoogun (tabi ya awọn oogun) eyi ti o ṣe ipinnu si boya aipe tabi ju ọkan ninu awọn ohun alumọni pataki, dọkita rẹ gbọdọ jẹ ki o mọ eyi ki o si ṣe ayẹwo ẹjẹ ti awọn ipele rẹ nigbakugba.
> Awọn orisun:
> Linus Pauling Institute Micronutrient Information Center, University of Oregon State. "Oju ojo."
> Linus Pauling Institute Micronutrient Information Center, University of Oregon State. "Potasiomu."
> Linus Pauling Institute Micronutrient Information Center, University of Oregon State. "Iṣuu soda (Maarada)."
> Awọn Ile-iṣẹ Ilera ti orile-ede, Ile-iṣẹ Awọn ounjẹ Dietary. "Iwe iṣiro Dietary Dietary Supplement."
> Awọn Ile-iṣẹ Ilera ti orile-ede, Ile-iṣẹ Awọn ounjẹ Dietary. "Ẹrọ Imudara Iwọn Ẹrọ Alailẹgbẹ Alasoso."