Awọn eniyan ni o ni ifojusi si ọna onjẹ-kekere fun awọn idi idi pupọ, ṣugbọn eyiti o ṣe akiyesi julọ jẹ idibajẹ pipadanu. Iwọn melo ni o le ni ireti lati padanu?
Otito ni pe o ṣoro lati ṣe asọtẹlẹ bi o ṣe jẹ pe gbogbo eniyan kan yoo padanu lori ounjẹ kekere-kekere kan (tabi eyikeyi ounjẹ miiran ti o pọju-pipadanu, fun ọrọ naa). Ọpọlọpọ awọn oniyipada ni o wa ni idaraya.
Ṣugbọn nibi ni diẹ ninu awọn afojusun idibajẹ ti o lagbara ti o le fokansi ti o da lori imọ-ọrọ ijinle sayensi.
Awọn Agbekale ti Iriri Isonu Loss-Low-Carb Weight
O le jẹ ohun iyanu lati gbọ pe ni iṣiro oṣuwọn ti o kere pupọ-kekere ti o niiṣe ni ọna kanna bi o ṣe jẹ pe awọn idibajẹ miiran ti o pọju-nipasẹ ṣiṣẹda ailopin kalori (gba diẹ awọn kalori ju ti o nlo).
Iyato jẹ pe nigbati o din din kalori kekere kan ti o ni idiyele ti kalori ti a fi paṣẹ, igbesi-aye kekere-kekere kan n ṣiṣẹ pẹlu ara rẹ ki o fẹ awọn kalori to kere. O dabi iyipada iyipada dipo ipese ounje. Idinku carbohydrate dabi pe o ṣiṣẹ lori eto igbadun ni ọna pupọ, pẹlu awọn ipele ti o yatọ si awọn homonu ati awọn iwe miiran ti alaye nipa ebi ati satiety ninu ara wa.
Ni awọn itọkasi pipadanu pipadanu pataki, diẹ ninu awọn iwadi wa ni imọran pe awọn eniyan padanu bi iwọn kanna ti o jẹ lori iwọn kekere kekere kan bi lori onje kekere kalori, biotilejepe wọn ko sọ fun wọn lati dinku iye ounje ti wọn jẹ (nikan iye ti carbohydrate ).
Bibẹrẹ
Bibẹrẹ lori ounjẹ kekere-kekere kan le jẹ irọra-nmu. O le ṣe aniyàn nipa iyipada ilana ijẹun ojoojumọ, bi o ṣe lero, tabi ni iṣoro nipa ounjẹ ti ko ṣiṣẹ. Ifitonileti lori ohun ti o reti nipa iwuwo ayipada rẹ akọkọ osu le mu irora rẹ jẹ kekere kan:
Ibẹrẹ Osu ti Agbegbe Gbẹhin-Owo
Ni ọsẹ akọkọ ti ounjẹ kekere-carbohydrate jẹ ki o yipada si inu iṣelọpọ ara. Eyi jẹ nitori ara ti nlo glucose pupọ fun agbara ati pe o gbọdọ yipada si lilo akọkọ sanra.
Diẹ ninu awọn iwuwo yoo sọnu-ṣugbọn o jẹ omi pipadanu, kii ṣe pipadanu pipadanu. Eyi jẹ nitori glucose ti a ti fipamọ fun lilo lorun ninu ẹdọ wa ninu awọ ti a npe ni glycogen ti a fi wepọ pẹlu omi pupọ. Nigbati o ba bẹrẹ onje-kekere, o tọju glycogen ati fifalẹ, ati omi ti sọnu pẹlu rẹ.
Oṣuwọn pipadanu n duro lati sọ diẹ ninu awọn eniyan ti o ni idinku awọn ẹmi carbohydrates to kere ju 50 giramu fun ọjọ kan (ounjẹ kekere kekere kan), bi o lodi si awọn ti o fi ara wọn si ounjẹ kekere kan ti o wa laarin 60 ati 130 giramu ti awọn carbohydrates lojojumo. Ajẹye ti o niwọn jẹ eyiti o ni iwọn 200 si 300 giramu ti awọn carbohydrates lojojumo, nitorina onje kekere kekere kan jẹ ipese nla kan.
Ọkan ninu awọn ohun ti o ṣeun (ati igba miiran) nipa omi yi ni pe ni kete ti o lọ, ko ni gbogbo wa. Pada si njẹ ipele ti o ga julọ ti carbohydrate yoo mu alekun nọmba awọn ile itaja glycogen, nfa ere iwuwo (ṣugbọn kii ṣe ere ere).
Paapa ti o ko ba lọ pada si jẹun diẹ sii diẹ ẹ sii carbohydrate, awọn ile itaja glycogen maa ṣe afẹyinti, pẹlu glucose o wa lati gluconeogenesis lati amuaradagba.
Eyi kii ṣe ohun buburu kan, bi ara ṣe nilo lati ṣetọju ipele kan ti glucose ẹjẹ, ati pe o ni itọju kan pataki.
Awọn ayipada wọnyi le jẹ nipa si awọn oluṣayẹwo-ipele ti o n ṣe itọju iṣaro pipadanu panu. Paapaa nigba ti o ba dinku ọra , iṣan omi ti n ṣẹlẹ ninu ara rẹ le ṣẹda ohun ti o dabi awọn ile-ipamọ ninu ipadanu pipadanu rẹ. Awọn ẹtan ko ni lati gba ju ti so si awọn asekale nigba akoko yi.
Ipele Keji ti Odi-Gẹẹsi Gbẹhin
O dara lati ronu ọsẹ keji bi ọsẹ kan ti iduroṣinṣin lẹhin igbiyanju iṣelọpọ ti iṣelọpọ ti ọsẹ akọkọ. Paapaa, eyi ni igba ibiti pipadanu ipadanu gidi yoo bẹrẹ ni ọpọlọpọ awọn eniyan ti o dahun daradara si awọn ounjẹ kekere.
Awọn ara miiran ma gba diẹ diẹ sii lati ṣatunṣe, sibẹsibẹ, n gbiyanju lati jẹ alaisan.
O tun ṣe pataki ni akoko yii lati rii daju pe o ko dinku gbigbe gbigbe carbohydrate rẹ nikan ṣugbọn yan awọn ọna miiran ti ilera. Fun apẹẹrẹ, niwon awọn carbohydrates wa ni ọpọlọpọ awọn eso, ẹfọ, awọn oka, awọn ọja ifunwara, ati awọn ohun mimu ọti-lile, iwọ yoo jẹ diẹ sii awọn ọmu ati awọn ọlọjẹ.
Rii daju lati yan awọn orisun ilera ti amuaradagba ati awọn ọra (ti a npe ni awọn monunsaturated ati awọn fatsi polyunsaturated) bi:
- Piha oyinbo
- Eso ati awọn irugbin
- Olifi epo
- Eja to ga julọ ni sanra, bi iru ẹja nla kan
Awọn eso ati awọn ẹfọ wa ni ilera, biotilejepe o nilo lati yan awọn aṣayan kekere-kekere bi:
- Broccoli ati ori ododo irugbin bi ẹfọ
- Owo ati Kale
- Awọn ata gbigbẹ
- Awọn ẹka sprout
- Asparagus
- Melons bi cantaloupe ati elegede
- Strawberries
Ọkẹta Kẹrin ati Oṣu Kẹrin ti Oro-Owo-Owo Gbẹhin
Nigbakugba ni idaji keji ti oṣu akọkọ, ara rẹ yoo dawọle sinu apẹrẹ ti isonu pipadanu. Awọn oṣuwọn ti o padanu da lori ọpọlọpọ awọn okunfa, ti o ṣe pataki julọ ni pe iwọn apẹrẹ ti o ni lati bẹrẹ. Ni gbolohun miran, awọn eniyan ti o kere si lati padanu yoo padanu diẹ sii ju laiyara lọpọlọpọ ju awọn ti o ni pupọ pupọ.
Lọgan ti awọn ọsẹ akọkọ akọkọ ti kọja, awọn eniyan le padanu laarin idaji iwon ati meji poun ni ọsẹ kan, eyiti a kà ni oṣuwọn ilera. Imọran imọran ni lati ṣe akiyesi ara rẹ ni ẹẹkan ni ọsẹ nitori awọn ilọsiwaju idibajẹ ọjọ ojoojumọ nitori omi, okun ti a run, ati awọn idi miiran. Bakannaa, awọn obirin ti o ni awọn iṣoro oriṣiriṣi ọkunrin ni igba miran pinnu lati ma ṣe iwọn ni idaji keji ti awọn akoko wọn, paapaa ti wọn ba ni idaduro omi ni akoko yii.
O ṣe pataki lati yan akoko igbagbogbo ti ọjọ lati ṣe akiyesi ara rẹ. Ọpọlọpọ ninu akoko awọn eniyan yan lati ṣe akiyesi ohun akọkọ ni owurọ yẹn, ṣaaju ki o to bẹrẹ lati jẹ ati mu, nitori eyi ni orisun ti o dara ju fun iṣeduro. Ti o ba ṣe akiyesi ara rẹ ni akoko miiran ti ọjọ, awọn ilọsiwaju paapaa yoo wa.
Lẹhin Oṣu Kinni Kan lori Odi-Gẹẹsi Diet
Ninu iwadi ti o tobi lori iwadi lori awọn eniyan ti o ju ẹgbẹrun eniyan lọ pẹlu isanraju ti o tẹle ounjẹ kekere kan, idiyele ti oṣuwọn ti o to iwọn 15 fun awọn eniyan tẹle laarin osu mẹta ati oṣu mẹfa lẹhin ibẹrẹ onje. Lẹhin ọdun meji ti tẹle-soke, idiyele iwọn ti o jẹ iwọn 10 poun; bẹ ṣi idinku, ṣugbọn data yi ṣe imọran pe awọn eniyan maa n ṣe iṣaro diẹ ninu awọn idiwọn. Atunwo naa pari pe onje-kekere-giga-amuaradagba le jẹ diẹ ti o munadoko ju ounjẹ kekere lọ ni osu mẹfa ati pe o kere julọ ni irọrun ni ọdun kan.
Awọn ijinlẹ ko ṣe asọtẹlẹ iyọnu idiwọn kọọkan (tabi gba pada) ṣugbọn daba pe ounjẹ ounjẹ le jẹ nija lati tẹle si fun igba pipẹ. O dara julọ lati yan ọna ti njẹ ti o ni ilera ati pẹlu ounjẹ ti o gbadun ki o yoo jẹ ki o pọ pẹlu rẹ.
A Ọrọ Lati
Ni opin, ti o ba le ṣakoso agbara rẹ daradara pẹlu onje kekere kekere kan ati pe o ko dabi lati padanu ounjẹ ti o ni ọkọ ayọkẹlẹ (fun apẹẹrẹ, akara, iresi, ati pasita), ounjẹ yii le jẹ aṣayan ti o ni imọran fun ọ. Ṣugbọn ṣe idaniloju tẹle awọn ounjẹ labẹ itọnisọna dokita rẹ lati rii daju pe o jẹ ailewu fun ọ.
Ni afikun si iṣakoso itọju, ọna onjẹ-kekere rẹ kekere le ni awọn anfani ilera miiran, bii dinku ewu ti o jẹ 2 àtọgbẹ ati aisan okan.
> Awọn orisun:
> Browning JD et al. Awọn atunṣe ni glucose ẹdọ wiwu ati agbara agbara agbara bi abajade ti kalori ati restriction carbohydrate. Hepatology 48 (5): 1487-1496. 2008.
> Lennerz BS et al. Awọn abajade ti awọn itọka ti ajẹsara ti o jẹun lori awọn ẹkun ọpọlọ ti o ni ibatan si ere ati ifẹkufẹ ninu awọn ọkunrin. Amẹrika Akosile ti Itọju Ẹjẹ. 2013 Oṣu Kẹsan; 98: 3 (2013) 641-7.
> Santos FL, Esteves, SS, da Costa Pereira A, Yancy WS Jr Nunes JP. Atunwo eto aifọwọyi ati awọn itọkasi awọn ayẹwo idanwo ti awọn ipa ti awọn ounjẹ kekere carbohydrate lori awọn okunfa iṣan ẹjẹ. Isanraju Awọn itọkasi . 13:11 (2012) 1048-66.
> Satani I et al. Isonu iwuwo pẹlu Carbohydrate-kekere, Mẹditarenia, tabi Alara-Ọra. New England Journal of Medicine 2008 Oṣu Keje17; 359: 229-241.